Američki Stejt department objavio je dokument naslovljen „Crna Gora 2023. međunarodni vjerski izvještaj slobode” u kojem se ističe diskriminacija i nejednak tretman Islamske zajednice u Crnoj Gori. Prema izvještaju, Vlada Crne Gore finansijski favorizuje Srpsku pravoslavnu crkvu, kojoj je 2022. godine odobrila oko 585.000 eura, dok je Islamska zajednica dobila tek nešto više od 10.000 eura. Takva nejednaka raspodjela sredstava izazvala je nezadovoljstvo među pripadnicima Islamske zajednice, koji smatraju da su nepravedno zapostavljeni u odnosu na druge vjerske zajednice u zemlji.
Pored finansijske diskriminacije, izvještaj dokumentuje i brojne slučajeve antimuslimanske retorike i incidenata u javnim događajima i školskim svečanostima. Islamska zajednica je prijavila da Ministarstvo prosvjete nije adekvatno reagovalo na ove incidente, uključujući slavljenje ratnih zločinaca osuđenih za genocid nad muslimanima, što dodatno pogoršava osjećaj nesigurnosti i marginalizacije među muslimanskom zajednicom. Jedan od najozbiljnijih slučajeva desio se u Pljevljima, gdje je Skupština Opštine odlučila da zamijeni praznik Dana oslobođenja grada pravoslavnim praznikom Svete Petke, što je izazvalo kritike da se time podriva sekularni karakter zemlje i marginalizuju muslimani.
Islamska zajednica je također istakla da su se lokalni političari često koristili religioznom retorikom koja podstiče podjele i netrpeljivost. Tokom obilježavanja „srpske nove godine” u Nikšiću, gradonačelnik Marko Kovačević javno je otpjevao pjesmu koja je podsticala nasilje nad muslimanima, što je izazvalo široku osudu javnosti. Vođa Islamske zajednice, reis Rifat Fejzić, izjednačio je Kovačevićeve postupke sa djelima ratnih zločinaca, pozivajući na pravne akcije protiv njega i učesnika događaja.
U izvještaju se takođe navodi da je Islamska zajednica kritikovala tadašnjeg premijera Dritana Abazovića zbog dispariteta u vladinim finansijskim sredstvima za vjerske zajednice. Prema njihovim navodima, Islamska zajednica dobija znatno manje sredstava u poređenju sa Srpskom pravoslavnom crkvom, što smatraju nepravednim i diskriminatornim. Ovo je dodatno naglasilo postojeće tenzije i osjećaj marginalizacije među pripadnicima Islamske zajednice.
Američki ambasador i drugi zvaničnici ambasade SAD u Crnoj Gori nastavili su održavati kontakte sa predstavnicima vjerskih zajednice kako bi razgovarali o njihovim problemima i zabrinutostima. Angažmani su uključivali razgovore o odnosima između vlade i vjerskih grupa, te zalaganje za vjersku toleranciju i pravedniji tretman svih vjerskih zajednica u zemlji. Zaposleni ambasade redovno su se sastajali sa predstavnicima svih glavnih vjerskih zajednica u Crnoj Gori kako bi podržali međuvjerski dijalog i osigurali da vlada poštuje prava svih vjerskih grupa.
