U bjelopoljskom Centru za kulturu održana je javna tribina pod nazivom „Vakufnama Abdi-paše sina Mustafa-bega iz XVIII stoljeća“, posvećena predstavljanju jednog od značajnih istorijskih dokumenata koji svjedoče o vakufskoj tradiciji i urbanom razvoju Bijelog Polja.
Prije početka tribine, u galeriji Centra za kulturu izložena je kopija vakufname Abdi-paše sa prevodom, koja će, kako je najavljeno, biti trajno smještena u prostoru Narodne biblioteke Bijelo Polje. Direktor Centra za kulturu Edin Smailović istakao je da ovaj dokument predstavlja važan dio kulturno-istorijskog nasljeđa grada i podsjetnik na značaj vakufa kao institucije opšteg dobra.
Glavni imam MIZ Bijelo Polje Enis ef. Burdžović kazao je da događaj predstavlja važan korak u kulturi pamćenja i jačanju svijesti o značaju vakufa u društvu.
„Vakuf podrazumijeva nešto sveto, nešto što je namijenjeno opštem dobru. To je čin zaustavljanja lične koristi i posvećivanja zajednici, kroz dobra koja služe ljudima“, poručio je Burdžović.
Govoreći o značaju vakufa, Smailović je naglasio da je Abdi-paša dio svog velikog imetka stavio u funkciju javnog dobra, ostavljajući trajno nasljeđe zajednici.
„Ovo je priča o dobru – o čovjeku koji je u grad doveo vodu, ostavio sredstva za narodnu kuhinju, školovanje i finansiranje vjerskih objekata. To je priča o napretku i vrijednostima kojima treba težiti“, rekao je Smailović.
Publicista Mirsad Rastoder istakao je da su vakufi kroz istoriju predstavljali organizovani oblik društvene solidarnosti, zasnovan na odgovornosti pojedinaca prema zajednici.
„Vakufi nijesu bili privilegija velikih centara, već važan oslonac razvoja i u manjim sredinama. Vakufnama Abdi-paše svjedoči o razvijenoj vakufskoj tradiciji i ulozi pojedinaca u oblikovanju urbanog i društvenog života Bijelog Polja“, kazao je Rastoder.
Istoričar Amel Durutlić podsjetio je da je Abdi-paša obezbijedio sredstva za dovođenje vode sa brda Obrov i izgradnju česama na više lokacija u gradu, čime je riješeno jedno od ključnih pitanja svakodnevnog života stanovništva.
„Kako bi osigurao trajnost tog sistema, uvakufio je han, dućane i druge nekretnine, čime je značajno doprinio urbanizaciji i današnjem izgledu Bijelog Polja“, naveo je Durutlić.
Prevodilac istorijskog dokumenta Emrah Seljaci podsjetio je da je 2022. godine u Bijelom Polju otkrivena tarih-ploča sa stihovima pjesnika Sitkije, koja je potvrdila postojanje vakufa Abdi-paše i pokrenula dalja istraživanja.
„Vakufnama, koja se više od dva vijeka čuvala u Makedoniji, simbolično se vratila u svoje rodno mjesto. Dokument je pisan na osmansko-turskom jeziku i sadrži detaljne odredbe o zavještanju imovine i pravnoj valjanosti vakufa“, pojasnio je Seljaci.
Na tribini je govorio i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Bijelom Polju Alija Kujović, a učesnici su ocijenili da ovakvi događaji doprinose očuvanju kulturne baštine i jačanju svijesti o vrijednostima koje su oblikovale istorijski razvoj grada.
