Nakon 27 godina penjanja na planinu islamofobne pristrasnosti, čini se da je Amerika napravila korak unazad. Prijemno osoblje Vijeća za američko-muslimanske odnose (CAIR), najveće organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama za zaštitu prava muslimana, primilo je ukupno 5.156 žalbi. To je za 23 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvi put da smo zabilježili takav pad od kako smo počeli pratiti takve podatke 1995. godine. Možda smo dosegli vrh pristrasnosti usmjerene na američke muslimane te iako smo još tamo gore gdje lete orlovi, ipak imamo osnove za neku nadu.
Žalbe u vezi provođenja zakona i prekoračenja ovlasti vlade pale su za 38 posto. S obzirom da smo izvijestili ukupni porast broja žalbi za 32 posto u prvoj godini mandata Donalda Trumpa, moguće je da je promjena administracije u Washingtonu značajan faktor. Tome su možda doprinijele i posljedice pobune od 6. januara 2022. godine, tokom koje je opustošeno sjedište američkog Kongresa.
Djeca koja su se molila optužena za ‘magiju’
Godinama su bijeli supremacisti i antivladine grupe uživali političko pokriće. Politička korektnost predvođena republikancima pobrinula se za to da osoblje u Ministarstvu pravde i Ministarstvu domovinske sigurnosti zna da bi fokusiranje na grupe koje nisu povezane s muslimanskom zajednicom moglo imati negativne implikacije za njihove karijere. Moguće je da je nakon 6. januara preširoki nadzor policije i doušnika raspoređenih da nadziru muslimane uzorne građane smanjen, jer su takve agencije za provođenje zakona usmjerile fokus na stvarne prijetnje.
U oblasti obrazovanja stanje je i dalje zabrinjavajuće. Školski incidenti islamofobije porasli su za 63 posto u 2022. godini. Među njima je slučaj u kojem je nastavnica sa Floride prekinula učenike muslimane koji su se molili, optuživši ih da se bave “magijom“. Zamalo je stala na dijete dok je prelazila preko njihovih prostirki za molitvu, iako su se djeca u tom trenutku još molila. Postoji i slučaj uposlenika u školi u Marylandu koji je navodno zaključao afganistanskog muslimana, učenika devetog razreda, u toalet, gdje su ga druga djeca tukla. Sedmicu kasnije taj učenik je i dalje imao potres mozga.
Ali, bilo je i pozitivnih primjera u oblasti obrazovanja i sporta. Javni zvaničnici u Ohiju i Marylandu donijeli su zakone osmišljene da zaštite sportiste koji se pridržavaju vjerskih uvjerenja dok se takmiče. Ovo je uslijedilo nakon što je učenicama Noor Abukaram i Je’Nan Hayes zabranjeno učešće na sportskim takmičenjima u srednjim školama u dvije savezne države jer su nosile hidžab. U 2021. godini Illinois je postao prva savezna država koja je na ovaj način zaštitila religiozne sportiste. Podstičemo i zakonodavce u drugim državama da slijede taj primjer.
Izazovi za muslimane u finansijskim institucijama
U drugim oblastima i dalje postoje izazovi. Korištenje bankarskih usluga mnogim muslimanima je i dalje otežano, jer finansijske institucije nastavljaju zatvarati ili ne otvarati bankovne račune ljudima na osnovu njihovog izbora religije. Zašto? Zato što im postojeći zakoni, kao što je Zakon o borbi protiv terorizma pod nazivom “Patriot”, dozvoljaju takvu diskriminaciju. Prošle godine su 22 američka zakonodavca uputila otvoreno pismo u kojem kažu: “Brojni američki pojedinci, biznisi i humanitarne organizacije žrtve su diskriminatorskih politika i praksi koje ograničavaju njihov pristup finansijskim uslugama zbog njihove religije ili porijekla.“
U martu je Institut za socijalnu politiku i razumijevanje (ISPU) izvijestio da je 27 posto muslimana koje su ispitali naišlo na izazove u finansijskim institucijama. Sve su te prakse legalne, pa nikakva tužba ne može riješiti ovu sklonost ka diskriminatorskim praksama. Zato američka vlada mora djelovati; vrijeme je da administracija Joea Bidena i bankarski regulatori ažuriraju prakse praćenja računa koje su postavljene prije više od 20 godina kako bi osigurali da finansijske institucije više ne smatraju korisnom diskriminaciju određenih tipova klijenata – većinom, muslimana, Iranaca i Amerikanaca arapskog porijekla.
Druga oblast kojoj hitno treba posvetiti pažnju je sloboda govora. Mnogi američki muslimani učestvuju u pokretu Bojkot, povlačenje investicija i sankcije (BDS), kako bi pomogli izvršiti pritisak na Izrael da se ophodi prema Palestincima dostojanstveno i u skladu s obavezama koje mu propisuje međunarodni zakon. Do sada je 35 država usvojilo zakone protiv BDS-a i mnoge druge države razmatraju usvajane takvih zakona.
Ne dozvolimo da nas mržnja proguta
Prošle godine je došlo do pozitivnog pomaka u Teksasu, u kojem je od 2017. godine na snazi bio zakon protiv BDS-a, prema kojem je od kompanija koje sarađuju s vladom zahtijevano da potpišu da ne podržavaju bojkot Izraela. U januaru 2022. godine sudija je presudio u korist Rasmyja Hassoune, vlasnika inženjerske kompanije, koji je tužio grad Houston jer mu je pokušao nametnuti kaluzulu protiv BDS-a u njegovom ugovoru s gradskom upravom. Nakon ove presude, Hassounu je dozvoljeno da potpiše ugovor bez sporne kaluzule.
BDS, osmišljen po uzoru na uspješan globalni južnoafrički antiaparthejdni pokret, ključni je test za slobodu govora u SAD-u danas. Ovo zadiranje u slobodu govora mora biti osporeno i mi u CAIR-u možemo pomoći ljudima koji su pogođeni takvim zakonima. Kontaktirajte nas. Pozitivni znakovi koje smo vidjeli u 2022. godini ne znače da ne trebamo biti na oprezu. Mržnja je i dalje prisutna svuda oko nas. Primjećujemo porast antisemitske i antiazijske mržnje. Vidimo da je nasilje protiv tamnoputih ljudi i dalje prisutno. Vidimo da javni zvaničnici okreću Amerikance jedne protiv drugih za postotak na biralištima.
Pa ipak, ovaj tračak nade koji nam ulijevaju naši podaci hrani optimizam koji nas tjera da se i dalje borimo protiv mržnje, udružujući snage s našim prijateljima i ne dozvoljavajući da nas mržnja proguta.
*Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uređivačku politiku radija Fatih.
