U novoj emisiji Fatihovog intervjua razgovarali smo sa Samirom ef. Fejzićem, imamom Kučanske džamije u Rožajama.
Samir efendija, možete li nam ukratko kazati u čemu se sastoje Vaše obaveze kao imama Kučanske džamije?
Ja sam upošlenik Islamske zajednice od 2019. godine i od nedavno sam imenovan za imama Kučanske džamije. Radi se o maloj gradskoj džamiji, najpoznatijem objektu u Rožajama. Moj rad kao imama je nešto što je odavno bila moja želja. Od aktivnosti bih izvojio redovne aktivnosti dnevnih namaza, mektebsku nastavu i predavnja / dersove četvrtokom nakon jacija namaza.
Što se tiče mekteba, možete li nam reći koliki je značaj mekteba i mektebske pouke u Vašem džematu?
Naravno da je to stvar koju su i sami roditelji prepoznali. Prepoznata je volja i želja da se udari temelj jednom zdravom načinu života. Mi želimo poslati poruku da imami i posao imama nije samo rad u džamiji. Naš posao je najznačajniji u trenucima kada izađemo iz džamije i razgovarano sa ljudima.
Poznato je da se i pored poziva imama profesionalno bavite sportom, odakle Vam vrijeme i uspijevate li da uskladite ta dva poziva?
Dok sam bio srednjoškolac i student uočio sam jednu frazu da ili si imam ili nešto drugo. Moja je misija da pokažem da imam može biti i koristan na drugim poljima. Ja sam kao takmičar prijavljen na Evropski kup 22. septembra ove godine. I time želim poslati poruku da je moguće biti uspješan na više polja. Isto tako, individualan rad nema perspektivu. Ja zajedno sa mojim pomoćnicima sam postigao velike uspjehe. Taj spostski duh želimo prenijeti na mlade. Džudo je individualan sport i jedini takav pruža mogućnost da nakon što padneš ponovo ustaneš. Upravo nas ovo uči da nakon što naiđemo na iskušenja pa ponekad pokleknemo, moramo ustati i nastaviti dalje.
Postoji li neka paralela u odgajanji djece kroz mekteb i kroz džudo?
Ja lično sam djecu iz mekteba više puta navodio na fizičke aktivnosti. Sa druge strane, na džudo treninzima vrlo često koristimo svaku priliku za edukaciju djece. I tu nalazimo tu paralelu. Cilj nam je u svakom slučaju da od njih napravimo dobre ljude.
Koji su dosadašnji uspjesi vašeg kluba?
Klub postoji 4 godine i broji preko 120 članova. Jedini brojniji klub od nas je “Akademik” iz Nikšića koji je držvani klub. Imamo osvajače medalje na svim takmičenjma, od državnih, Balkanskih do Evropskih.
Koja su očekivanja od narednih takmičenja?
Abid Kurpejović, učenik naše Medrese je jedan od učesnika Evropskog kupa. Ja kao takmičar takođe. Amar i Edvin Kalač su takođe učesnici ovog kupa. Džudo Savezu posebno želim da zahvalim i istaknem veliku podršku koju imamo od njih bez ikakvih uslovljavanja.
Za kraj razgovora, koja bi bila Vaša poruka za naše slušaoce?
Moja poruka našeg današnjeg razgovora bi bila da odgajamo djecu u duhu vjere i zdravog načina života. Pazimo ih i čuvajmo. Jer uspjeh zajednice, pa i čovjecanstva zavisi od njih. Promašen je život onih koji u besposličarima vide uzore. Poštujmo autoritete, slijedimo put istine i pravde. Budimo ustrajni na putu vjere i najviših moralnih vrijednosti.
