Pomoćnik Reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori i glavni imam Medžlisa IZ-e u Bijelom Polju, Enis ef. Burdžović, govorio je o savremenim izazovima fetve, ulozi vještačke inteligencije u šerijatskim naukama, te međunarodnoj saradnji islamskih institucija u intervjuu za egipatski list El-Ahram
PITANJE:
Koji su najvažniji izazovi sa kojima se fetva suočava u savremenom dobu?
ODGOVOR:
Izazovi su brojni i raznovrsni. Među njima su idejna devijacija i intelektualni ekstremizam, kao i pretjerivanje i isključivost u izdavanju fetvi. Također, tu je i ogroman napredak savremenih tehnologija, sredstva društvene komunikacije, brzina njihovog širenja i njihov uticaj na široke slojeve ljudi u različitim životnim fazama.
Tehnologije vještačke inteligencije također predstavljaju veliki izazov za muftiju, te je na nama da ih koristimo i da od njih imamo koristi, jer u njima ima i koristi i štete.
PITANJE:
Kako gledate na upotrebu tehnologija vještačke inteligencije u oblasti šerijatskih nauka?
ODGOVOR:
Znamo koliko su ove tehnologije postale rasprostranjene i koliko su uticale na sve oblasti. Zato smo dužni da se prema njima odnosimo oprezno, da iz njih uzmemo korist i da s njima budemo u interakciji u oblasti fetve i šerijatskih nauka, u uređenom metodološkom okviru koji čuva ljudsku misao i stvaralaštvo.
Nema sumnje da ogroman napredak tehnologije i primjena vještačke inteligencije otvara nove horizonte u oblasti fetve, jer savremena sredstva mogu pružiti brze i obilne informacije. Međutim, mi ne možemo razumjeti cjelokupan kontekst pravnih pitanja niti dati precizne analize koje odgovaraju svakoj pojedinačnoj situaciji.
PITANJE:
Kako možemo imati koristi od pozitivnih strana vještačke inteligencije u fetvi?
ODGOVOR:
Savremene tehnologije su mač sa dvije oštrice. Kao i svako sredstvo, imaju pozitivne strane ako se koriste u dobru, a imaju i negativne strane ako se zloupotrijebe.
Vještačka inteligencija je, bez sumnje, postala prisutna u oblasti fetve, u smislu da posjeduje veliku bazu informacija. Međutim, ona ne može razumjeti stvarnost fetve niti okolnosti ljudi i društava poput razumijevanja koje ima čovjek.
Zato je nužno uspostaviti etički kodeks i naučna pravila za korištenje tehnologija vještačke inteligencije u šerijatskom polju, kako bi se osiguralo da se koriste odgovorno i moralno, uz jasno uvažavanje da one ne mogu zamijeniti učenjaka, nego su samo sredstva i alati koji pomažu u unapređenju šerijatskog rada i širenju fetve s većom preciznošću i brzinom.
PITANJE:
Kako se može odgovoriti na ove izazove?
ODGOVOR:
To se postiže provođenjem integrisanih studija i razmjenom informacija među specijalistima na međunarodnom nivou, kako bi se prevazišli izazovi s kojima se suočava oblast fetve.
Također, postoji potreba za jačanjem saradnje između učenjaka, istraživača i stručnjaka, te za izradom praktičnih planova razvoja, zasnovanih na čvrstim naučnim temeljima i širokim vizijama, koje djeluju institucionalno kako bi njihovi rezultati bili plodonosni.
PITANJE:
Kako fetva može doprinijeti izgradnji morala?
ODGOVOR:
Savremena moralna kriza u oblasti fetve zahtijeva sagledavanje njenih uzroka, a zatim zajedničku saradnju u njihovom suočavanju, te umanjenje uticaja haotične fetve koju izdaju nekompetentni. to vodi ka zbunjenosti i rascjepkanosti, što negativno utiče na društva. Zato je obaveza svih da se tome suprotstave svim raspoloživim sredstvima.
PITANJE:
Da li smatrate da su međunarodne konferencije sposobne da odgovore na te izazove?
ODGOVOR:
Te konferencije predstavljaju važan korak i ključnu etapu u nizu potrebnih mjera. Međutim, na nama je da radimo na praktičnoj primjeni njihovih preporuka, kako ne bi ostale samo na teorijskom nivou.
Smatram da konferencije koje organizuju velike institucije, poput El-Azhara, Daru-l-Ifta i svjetskih vijeća za fetvu, imaju trajno praćenje i realizaciju na terenu, te nadzor nad smjernicama koje iz njih proizlaze. Dokaz tome je kontinuitet njihovog održavanja.
PITANJE:
Kakvu korist imate od ovih konferencija?
ODGOVOR:
Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori osnovan je 1878. godine. On upravlja vjerskim pitanjima muslimana, brine o njihovim pravima u obrazovanju, o vjerskim slobodama, osniva udruženja, otvara škole i osigurava halal-ishranu u skladu sa šerijatom.
Zato nastojimo aktivno učestvovati na ovakvim skupovima kako bismo predstavili svoje iskustvo i koristili iskustva drugih velikih vjerskih institucija poput El-Azhara, Daru-l-Ifta i egipatskog Ministarstva vakufa.
PITANJE:
Koji su najvažniji izazovi s kojima se suočavate u radu Mešihata?
ODGOVOR:
Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori je zvanična institucija koja upravlja vjerskim poslovima muslimana i sama finansira svoje djelovanje.
Zbog toga nije u mogućnosti da u potpunosti odgovori svim potrebama muslimana, posebno u pogledu obezbjeđivanja kadrova, izgradnje džamija, škola i islamskih centara, te pomoći potrebitima.
PITANJE:
Kakav je obim vaše saradnje sa vjerskim institucijama u svijetu?
ODGOVOR:
Nastojimo uspostaviti odnose saradnje s arapskim i islamskim zemljama i njihovim vjerskim institucijama, poput ministarstava vakufa, daru-l-ifta ustanova, fondacija, bejtul-zekata i humanitarnih organizacija, radi razmjene iskustava, jačanja povjerenja i podrške projektima koje realizujemo u našoj zemlji.
PITANJE:
Koji su najvažniji od tih projekata?
ODGOVOR:
Najvažniji su izgradnja džamija i islamskih centara u više gradova, osnivanje ustanova za hifz i podučavanje Kur’ana, te otvaranje obdaništa za muslimansku djecu u sredinama gdje žive muslimanske zajednice.
PITANJE:
Na kraju, kažite nam nešto o vašem intelektualnom djelovanju?
ODGOVOR:
Diplomirao sam na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta El-Azhar (Usūli-d-dīn) u Kairu 2006. godine. Govorim arapski i engleski jezik, a služim se turskim, pored maternjeg bosanskog.
Do sada sam preveo pet knjiga iz oblasti šerijatskih nauka sa arapskog na bosanski jezik koje su objavljene u našoj zemlji.
Intervju vodio: Halid Ahmed El-Mustafa
Sa arapskog preveo i prilagodio: Afan Latić
