Na današnji dan, 31. maja, obilježava se Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 1992. godinu kada je u Prijedoru započelo sistematsko etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.
Prije tačno 33 godine, lokalne vlasti u ovom bosanskohercegovačkom gradu putem lokalnog Radija Prijedor izdale su naredbu kojom su Bošnjaci i Hrvati bili prisiljeni da obilježe svoje kuće bijelim zastavama i čaršafima, te da prilikom izlaska iz kuća nose bijele trake oko ruke. Ova praksa podsjetila je na najmračnije trenutke evropske istorije, kada su ljudi obilježavani zbog svoje vjere i porijekla.
“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosiće teške posljedice.”, bio je poziv emitovan preko lokalnog radija.
U mjesecima koji su uslijedili, ubijeno je najmanje 3.178 osoba, među kojima 102 djece. Najmlađa žrtva bio je tromjesečni Velid Softić. Gotovo 50.000 nesrba protjerano je iz Prijedora, a više od 30.000 muškaraca, žena i djece prošlo je kroz koncentracione logore Omarska, Trnopolje i Keraterm, gdje su zlostavljani i ponižavani u nehumanim uslovima.
Time je više od 94 odsto Bošnjaka i Hrvata uklonjeno s teritorije ove opštine.
Danas se širom BiH, a posebno u Prijedoru, održavaju komemoracije, šetnje s bijelim trakama i polaganje cvijeća, kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve i opomena budućim generacijama.
Ovaj datum podsjeća i na važnost borbe protiv poricanja zločina i negiranja prava žrtava. Međunarodne presude potvrdile su da su zločini u Prijedoru čin sistematskog progona s elementima zločina protiv čovječnosti, dok su brojni komandanti i politički lideri osuđeni pred međunarodnim sudovima.
Dan bijelih traka ostaje simbol borbe protiv diskriminacije, fašizma i nacionalne mržnje, ali i poziv na zajedničku kulturu sjećanja, bez koje nije moguća istinska pravda, pomirenje i budućnost u miru.
