Izložba “Sjećanje u slikama: porušene džamije u Bosni i Hercegovini i na Kosovu tokom 90-ih godina – planirani sakralocid”, svečano je otvorena danas u Prištini, u organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamske zajednice Kosova.
Riječ je o dvojezičnoj (albanski i bosanski jezik) tematskoj postavci čiji je cilj prikazati sistematsko uništavanje džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) i Oslobodilačkog rata na Kosovu (1996–1999).
Izložba, otvorena u sjedištu Islamske zajednice na Kosovu, ne donosi samo vizualni i dokumentaristički prikaz razmjera razaranja, nego ukazuje i na ideološku osnovu sakralocida i urbicida kao pokušaja brisanja materijalnog naslijeđa i elemenata vjersko-kulturnog identiteta muslimana Balkana – Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Albanaca na Kosovu, prenosi MINA.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.
Za vrijeme Oslobodilačkog rata na Kosovu (1998–1999), srpske snage su spalile, granatirale i oskrnavile 218 džamija od ukupno 560 koliko ih je tada bilo na Kosovu. Također je spaljeno sjedište Predsjedništva Islamske zajednice Kosova, oštećena medresa “Alauddin”, porušene su zgrade četiri stare historijske medrese, tri tekije, jedan hamam te 78 poslovnih prostora u vlasništvu vakufa i lokalnih odbora širom zemlje.
Prisutnima se obratio muftija Islamske zajednice Kosova Naim-ef. Ternava, koji je istakao da su u okviru genocidnog projekta posebne mete bili i islamski vjerski objekti.
“Tako su srpske snage, s ciljem brisanja svakog traga albanskog prisustva na Kosovu i bošnjačkog prisustva u Bosni i Hercegovini, rušile i uništavale sveta i monumentalna mjesta izuzetne historijske, arhitektonske i identitetske vrijednosti. Uništene su višestoljetne džamije, mnoge od njih jedinstvene i nezamjenjive, historijski bazari s identitetskim značajem, medrese, biblioteke, arhivi i druge obrazovne i kulturne institucije čiji su temelji bile zadužbine koje su osnovali Albanci i Bošnjaci, ulema, učenjaci i prosvijećeni dobročinitelji oba naša naroda”, kazao je muftija Ternava.
Muftija Tërnava pozvao je da se izložba prevede na strane jezike i predstavi u Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u zemljama albanske i bošnjačke dijaspore, ističući da je njen cilj promocija civilizacijskih vrijednosti, međusobnog poštovanja i održivog mira, a ne poticanje mržnje ili sukoba.
Izložbi su prisustvovali i predstavnici vjerskog, kulturnog i političkog života Kosova, među kojima i premijer Republike Kosovo Albin Kurti, njegova zamjenica Emilija Redžepi, glavni imam Islamske zajednice Kosova Vedat Sahiti i drugi.
