U prostorijama Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori održana je promocija romana “Minka“ autorice Zinete Subašić, potresnog i duboko emotivnog književnog djela koje tematizira položaj žene u ratnom i poratnom periodu, njenu borbu, stradanje, ali i snagu i dostojanstvo.
Roman je posvećen ženama – simbolima otpora agresiji, ali i onima koje su bile žrtve rata i sistemskog nasilja, među kojima posebno mjesto zauzimaju žene koje su preživjele silovanja, kao jedan od najmračnijih oblika zločina nad nevinima.
Promotori romana bili su dr. Medina Mehmedović Mulalić, šefica Odjela za saradnju s državnim institucijama i nevladinim organizacijama pri Rijasetu Islamske zajednice, prof. Afan Latić, koji je ujedno bio i moderator programa, te sama autorka Zineta Subašić.
Dr. Mehmedović Mulalić je istakla da roman “Minka“ otvara prostor za razumijevanje ženske patnje kroz različite historijske periode, od Drugog svjetskog rata do agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Ona je posebno govorila o sporednim ženskim likovima u romanu – poput stradanja Bošnjakinja u Drugom svjetskom ratu, te Zibe, žene koja preživljava ratno silovanje i nosi težinu nevidljive traume.
“Silovanje u ratu nije bila nuspojava, već plansko sredstvo genocida.”,kazala je dr. Mehmedović Mulalić, podsjetivši da je, prema procjenama, u Bosni i Hercegovini silovano između 35.000 i 50.000 žena, što govori o sistematskom karakteru zločina.
Istakla je da roman “Minka” podsjeća na hrabre Bošnjakinje koje su podigle glas i svjedočile pred sudovima, te da je važno čitati ovakva djela kako bi se spriječio revizionizam i pokušaji da se prikrije istina o karakteru agresije.
“Rijaset Islamske zajednice u BiH svake godine posveti hutbu žrtvama silovanja, a ranije je donio i fetvu kojom se poziva na poštovanje i destigmatizaciju žena žrtava i njihove djece. Postoji i udruženje djece rođene zbog rata, koje okuplja djecu rođenu iz čina silovanja. Sve su to oblici borbe protiv šutnje i stigmatizacije.”, kazala je dr. Mehmedović Mulalić, dodajući da je cilj ovakvih razgovora ohrabriti žene da progovore i ispričaju svoje priče.
Moderator promocije, prof. Afan Latić, svojim je pitanjima autorki i dr. Mehmedović Mulalić produbio razgovor i otvorio složena pitanja društvene šutnje o temi silovanja u ratu.
On je istakao da je roman Minka “djelo koje provocira tišinu i tjera na suočavanje“, te da književnost ima moć da “probudi ono što institucije često prešute”.
“Romanom Minka, genocid tutnji između redova.”, rekao je prof. Latić, naglašavajući da se kroz književnost može razumjeti duhovna i moralna odgovornost za prešućene zločine.
Autorika romana, Zineta Subašić, rođena 1981. godine u Podveležju kod Mostara, završila je Karađoz-begovu medresu i Islamski teološki fakultet u Tübingenu. Autorka je romana Makovi na Sinaju i Minka, te koautorica knjiga za djecu Putuj sa mnom na Zapad da upoznaš Istok i zbirke Lirski buket. Aktivna je članica Religijskog vijeća grada Stuttgarta, gdje živi i radi.
Govoreći o nastanku romana, Subašić je istakla da je ideja o Minki s njom “rasla od djetinjstva“.
„Prvi susret s tim osjećajem bio je kada sam imala 12 godina, tokom ratnih devedesetih. Tada sam tri mjeseca provela u kućnom pritvoru, dok je moja starija sestra u ta tri mjeseca postala djevojka. Osjetila sam strah – ne samo da se njoj nešto ne desi, nego i strah da drugi to ne vide. Taj osjećaj me pratio godinama.”, kazala je Subašić.
„Traume ne nastaju samo u ratu – one se nastavljaju i u miru. Kada sam s 19 godina otišla u Njemačku, slike i sjećanja su se vraćala. Tek kroz godine sam naučila da taj strah prigrlim, da ga razumijem i da ga, kada je sazrio, ‘porodim’ na papir. To je bio moj dug Allahu, jer ja nisam proživjela to iskušenje, ali sam osjetila da moram ispričati ono što drugi nisu mogli.”, kazala je autorica.
Dodala je da književnost nije samo istina, već odgovornost da se tuđa bol prenese s dostojanstvom: “Nisam željela dokumentovati samo čin silovanja, nego i uzroke i posljedice – šutnju, društvenu nepravdu, institucionalni muk. Jednoj ženi se dogodi zločin, ali posljedice osjećaju svi – društvo, porodica, zajednica. Zato sam pisala o bolu, ali i o životu koji nastavlja da diše, o vjeri i nadi koja preživljava.”
Roman Minka, kako je istakla Subašić, tematizira i identitet, vjeru i međureligijski dijalog, jer žena, kaže, “nije samo žrtva – ona je i nositeljka smisla, svjedok postojanja i most između svjetova”.
“Pisala sam o teškoj temi, ali na način da čitalac, iako potresen, osjeti nadu i želju za životom, jer Bog je blag, On nas prima u Svoju širinu.”, zaključila je autorka.
