Čišćenjem terena i iskopavanjem temelja, u naselju Drač u Podgorici 31. januara 2023. godine počela je gradnja Hadrovića džamije, na temeljima gdje je sredinom prošlog vijeka porušena džamija istoimenog naziva. Za muslimane Podgorice, riječ je o istorijskom trenutku jer će nakon više od 270 godina u Podgorici biti izgrađen neki islamski objekat. Danas radovi na Hadrovića džamiji privode se kraju a službenici Medžlisa ulažu sve napore kako bi muslimani Podgorice ubrzo čuli prvi ezan sa ove džamije.
Jedan od ljudi koji je bio inicijator izgradnji ove džamije je i Džemo ef. Redžematović, glavni imam za Podgoricu i Nikšić sa kojim smo za naš portal razgovarali o procesu obnove Hadrovića džamije kao i o tome koliko je njena obnova važna za muslimane koji žive na području Glavnog grada.
Medžlis Islamske zajednice za Podgoricu i Nikšić obuhvata dva grada koja su značajna sa istorijskog aspekta za muslimane na ovim prostorima i samim tim ima važne vjerske objekte. Koje su to džamije opstale do sada?
Redžematović: Naš Medžlis obuhvata, kao što ste rekli, dva najveća grada u Crnoj Gori: Podgoricu i Nikšić, s tim što je u Nikšiću ostala samo jedna džamija. Radi se o džamiji Ismaila Lekića u Grudskoj mahali u Staroj Varoši. Ostale džamije su porušene i do temelja devastirane. U nekoliko navrata smo zahtijevali od nadležnih i lokalnih vlasti da nam vrate barem parcele ali do sada nismo naišli na razumijevanje.
Što se Podgorice tiče, u njoj postoje tri džamije: Skender Čauševa iz XV vijeka, Osmanagića iz XVIII vijeka i renovirana Hadrovića džamija koja datira iz XVIII vijeka, takođe. Ove džamije su locirane u Staroj Varoši i na Draču. Druge džamije iz tog perioda su porušene. Najstarija je bila Džamija Sultana Mehmeda Hana II a nalazila se na brdu i tvrđavi Depedogen od koje se kasnije raširio grad Podgorica, i ona je vremenom izgubila svoju funkciju. Postojala je i Dračka džamija kao i Glavatovića koja je bila saborna i reprezentativna džamija sa medresom, postojala je i tekija blizu Skender Čauševe džamije, ali su sve do jedne porušene. Džamije su svjedoci jednog vremena, a nisu i ne smiju biti samo molitveni prostor, jer znate da u islamu džamija ima više funkcija koje nadopunjuju jedna drugu. Ja bih rekao da su džamije naši naučni i društveni instituti u kojima se proučava islam sa svim svojim aspektima. One su stjecište odgoja, znanja i kulture jednog čovjeka.
Kada već spominjete Hadrovića džamiju, njena obnova se bliži kraju? Dugo godina se nije pravila džamija u Podgorici do sada?
Redžematović: Što se Hadrovića džamije tiče, njena obnova, ili bolje kazano, izgradnja, jer od nje nije ostalo skoro ništa, bliži se kraju. Unutrašnji radovi su 90% završeni dok se spoljašnji radovi, takođe, privode kraju. Mogu slobodno kazati da je njena izgradnja i ponovno stavljanje u funkciju, naišlo na veliko oduševljenje. Za relativno kratko vrijeme sakupili smo finansijska sredstva za njenu izgradnju i evo već godinu i par mjeseci mi punom parom gradimo džamiju i vraćamo nekadašnji sjaj Draču. To je velika stvar za Islamsku zajednicu, Medžlis Podgorica i Nikšić i mogu slobodno reći da je velika stvar i iskorak za samo crnogorsko društvo u cjelini.
Jer nisu se odazivali samo muslimani već i pravoslavci i katolici i dali su svoj doprinos. Nadam se da ćemo moći obnoviti i druge porušene džamije, naročito džamiju Hadži Danušinu u Bijelom Polju, jer u protivnom, onda ispada da samo drugi imaju pravo braniti svoje svetinje, a da mi nemamo ama baš ništa za braniti. Ako smo društvo jednakih prava i šansi onda je red i po Bogu i po narodu da bijelopoljski muslimani vrate svoj vakuf u centru grada i na taj način postanu de facto ravnopravni građani.
U tom smislu dajem punu podršku tamošnjem glavnom imamu Enisu ef. Burdžoviću i njegovom Medžlisu i stavljamo im se na raspolaganje, ja kao pomoćnik Reisa za vakufe ali i čitav Medžlis. Kao što ste napomenuli, dugo godina se čekalo da se jedna džamija napravi u Podgorici. Ako uzmemo u obzir datum izgradnje posljednje džamije u Staroj Varoši, a to je Osmanagića džamija koja je obnovljena 90-tih godina prošlog vijeka, vidjet ćemo da je ona sagrađena prije gotovo 270 godina, tako da je izgradnja Hadrovića džamije i u tom smislu podvig a mi smo vrli podvižnici koji su prepoznali važnost jednog takvog sakralnog objekta. Mi planiramo da na ljeto otvorimo džamiju, inšallah, i na njoj će biti pozvani najviši državni dužnosnici, njeni donatori kao i naši gosti i donatori iz Kraljevine Saudijske Arabije.
Koliko je važna obnova Hadrovića džamije za muslimane Podgorice i da li se time zadovoljavaju potrebe vjernika u Glavnom gradu?
Redžematović: Obzirom da je Podgorica Glavni grad, da je sve veći priliv stanovništva sa sjevera i juga države, kao i dolazak brojnih turista i biznismena iz inostranstva, njena izgradnja je od velikog značaja jer postojeći molitveni kapaciteti ne mogu zadovoljiti naše potrebe.
Stoga, apelujem na sve džematlije da dok se ne otvori Hadrovića džamija, klanjaju izvan Podgorice gdje je obezbijeđen parking za automobile. Inače se prave velike gužve i nastaju brojne prepirke a sve u nedostatku mjesta za parkiranje.
