Dijabetes je tihi, podmukli neprijatelj koji pogađa milione ljudi širom svijeta, uključujući i našu zemlju, Crnu Goru. Ponašanje pojedinaca i društva, koje rezultira nezdravom ishranom, fizičkom neaktivnošću, gojaznošću, povišenim holesterolom, hipertenzijom, upotrebom duvana i alkohola, prepoznato je kao glavni faktor rizika za širenje hroničnih nezaraznih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2.
Ono što dijabetes čini još ozbiljnijim problemom jeste činjenica da bolest pogađa ne samo pojedinca već i cijele porodice, prenoseći rizike i zdravstvene posljedice na naredne generacije. Naime, način na koji jedna generacija živi može direktno uticati na zdravlje budućih generacija.
Kako dijabetes tipa 2 nastaje?
Dijabetes ne nastaje preko noći. Godine sklonosti fizičkoj neaktivnosti i visokokaloričnoj ishrani bogatoj mastima često rezultiraju gojaznošću, koja je jedan od najvećih okidača za razvoj dijabetesa tipa 2. Efikasno liječenje ove bolesti teško je ostvariti bez postizanja optimalne tjelesne težine i redovne fizičke aktivnosti, primjerene starosnoj dobi. Zato promjena životnog stila nije samo opcija, već ključna mjera za smanjenje broja oboljelih.
Značaj promjene životnih navika
U Crnoj Gori, čak 80% odraslih osoba koje obole od dijabetesa tipa 2 ima životne navike koje direktno doprinose razvoju bolesti. S promjenom tih navika, moguće je smanjiti broj novooboljelih za više od 50%. Ova promjena ne donosi samo zdravstvene benefite već i ekonomske, jer izdvajanja za zdravstvenu zaštitu oboljelih od dijabetesa često su dva puta viša nego za osobe koje nisu pogođene ovom bolešću.
Razmjere problema u Crnoj Gori
Dijabetes najviše pogađa odrasle osobe, a čak 98% oboljelih starije je od 20 godina. Između 90-95% njih boluje od dijabetesa tipa 2. Ono što je zabrinjavajuće jeste skrivena priroda bolesti, zbog čega se procjenjuje da između 30% i 40% oboljelih odraslih osoba u Crnoj Gori nije dijagnostikovano. Prevalenca dijabetesa u Crnoj Gori prelazi 11%, što znači da svaka deveta odrasla osoba ima ovu bolest, dok je kod svake treće osobe dijabetes još uvijek neotkriven.
Godišnje se u Crnoj Gori prijavi između 2 000 i 3 000 novih slučajeva dijabetesa, a čak 60% oboljelih je mlađe od 65 godina. Šokantan je podatak da jedna četvrtina umrlih osoba ima dijabetes.
Zajednička borba za bolje zdravlje
Imajući na umu ozbiljnost problema, svi zajedno – pojedinci, porodice, zdravstvene institucije i cijela zajednica – moramo se posvetiti promjeni životnih navika i jačanju svijesti o prevenciji. Naše ponašanje danas oblikuje zdravlje sutrašnjih generacija. Time što se brinemo o sebi, brinemo i o svojoj djeci i unucima.
Crnogorski registar šećerne bolesti podsjeća nas na našu zajedničku odgovornost. Zdrav način života, redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana ne znače samo manje oboljelih od dijabetesa, već i smanjenje broja infarkta, moždanih udara, bubrežnih problema, sljepoće i amputacija. Zato je naša borba protiv dijabetesa borba za bolju budućnost.
